U Aktivističkoj estetici Igor Štiks analizira performanse, predstave, simbole, filmove, tekstove, murale, instalacije, javna okupljanja i akcije vezane uz ideale i borbe nove postjugoslovenske levice.
Veliki broj Roma i Romkinja radi na prikupljanju sekundarnih sirovina, čime obezbeđuje funkcionisanje reciklažne industrije Srbije, koju skoro u potpunosti čine privatne firme, takozvani recikleri.
Romska zajednica je i pre epidemije korone bila konstituirana kao društvena kategorija podljudi, jer je uglavnom sačinjena od individua koje ne rade ni za nadnicu, dakle često nisu radnička klasa nego zauzimaju još niža strukturna mesta u sistemu proizvodnje.
Nakon nekoliko godina organiziranja programa i kampanja na temu stambenog pitanja u Hrvatskoj, Pravo na grad u 2020. izdalo je knjigu autorice Ive Marčetić: Stambene politike u službi društvenih i prostornih (ne)jednakosti.
Zakon o radu je sistemski zakon, što znači da su najznačajniji radnopravni instituti obuhvaćeni ovim zakonom, odnosno njime su uređena najvažnija prava, obaveze i odgovornosti iz oblasti rada.
Kao i u slučaju ranijih brojeva, temat ovog broja 3k nadovezuje na tematski fokus aktivnosti CRS-a iz prethodnog ciklusa: seminar Nationalism, Populism, and the New Right, održan 18. i 19. studenog 2017. u Zagrebu, i dva predavanja održana 24. studenog.
Nakon što su socijaldemokratske partije diljem Europe okrenule leđa svojoj tradicionalnoj masovnoj bazi, odnosno radničkoj klasi, te prihvatile većinu centrističkih socioekonomskih politika, postupno su izgubile podršku unutar širih narodnih slojeva.
Zbornik donosi kritičke analize «politika» inkluzije Romkinja i Roma, strateških dokumenata koji uspostavljaju ovu «politiku», kao i tekstove koji analiziraju diskriminatorne stereotipe, prakse, iskustva.
Morris je, prigrlivši marksizam, uvidio da su bijeda i ružnoća svijeta koje je toliko mrzio neodvojive od društvenoga i ekonomskoga sistema u kojem nastaju, a da je regeneracija umjetnosti (i života) fundamentalno političko, a ne isključivo ni prvenstveno umjetničko pitanje.
Dok se političke elite niti ne trude koristiti eufemizme za svoje prakse, uglavnom korumpirane zapadnoeuropskim kapitalom, grasroots pokreti i lijevi politički stavovi na parlamentarnim razinama izrazito su rijetki (u ne-EU zemljama), ili gotovo uopće i ne postoje (u zemljama EU).
Autor studije u prvom djelu predstavlja glavne crte razvoja teritorijalno-političke uprave socijalističke Jugoslavije, dok se u drugom djelu bavi razvojnim konceptima memorijala Narodnooslobodilačke borbe.
Monografija «Ustajte prezrene na svijetu» Ankice Čakardić izuzetno je vrijedan, slikovit i nadasve inspirativan triptih britkih i energičnih filozofsko-političkih eseja o Rosi Luxemburg koji nas višeslojno uvode u luksemburgijansku misao i djelo u savremenom i historijskom kontekstu.
Ova studija ima za cilj da pokaže koje alternative postojećem dogmatskom prihvatanju divljeg neoliberalizma i predatorskog kapitalizma u Srbiji postoje, kao i kako se one mogu implementirati kroz izmene radnog zakonodavstva.
Fanzin četvrte generacije Političke škole proizašao je iz želje da polaznici i polaznice produže zajednički rad te artikuliraju političke stavove i znanje inspirirano školom, bilo kroz tekst, bilo kroz ilustraciju. U potpunosti su ga osmislili i pripremili sami polaznici i polaznice: od izrade pojedinih priloga, preko uredničkog i lektorskog rada, pa sve do...
Forum Roma Srbije već tri godine za redom na svojim radionicama političke edukacije kritički adresira pitanje institucionalnog okvira inkluzije Roma i Romkinja u Republici Srbiji.
Od raspada Jugoslavije, Hrvatska sprovodi politiku ekonomske liberalizacije prema spoljašnjim zahtevima, a period transformacije u kojem su se ispunjavali zahtevi za članstvo u EU se odvijao pod okriljem međunarodnih finansijskih institucija.
Publikacija «Od melanholije do pobune: emocionalno mapiranje levice i feminizma» je proizašla iz dugogodišnjeg rada i istraživanja autorki u poljima mentalnog zdravlja, feminizma i političkog aktivizma.
Publikacija Romi između multikulturalizma i politike štednje je zbornik kratkih kritičkih tekstova i rezultat je dugogodišnjeg rada Foruma Roma Srbije na programu političke edukacije. Pisali su ih naši saradnici, aktivistkinje i polaznici i polaznice edukativnog programa.
Posljednjih nekoliko godina svjedočimo sve većem javnom interesu za pitanje ljudskih prava i prava žena koja su u javni, ali i znanstveni diskurs, ponajviše unijele negativne političke i društvene tendencije urušavanja te ograničavanja spomenutih prava.
Osamdeset godina nakon što su pobunjeni oficiri započeli ustanak koji je njihovu zemlju uvukao u krvavi sukob, Španjolski građanski rat (1936-1939) i dalje je u žiži rasprava kako u Španiji tako i u svijetu.
Bergerov je opus fascinantno bogat i raznovrstan: obuhvaća deset romana, četiri drame, tri zbirke poezije i 33 knjige nesvodljive u stroge disciplinarne kategorije – razmišljanja o politici, umjetnosti i svakodnevnom životu onih izvlaštenih, a plete se oko dvije temeljne preokupacije: umjetnosti i iskustva potlačenih.
Autori: Jelena Veljić/Marija Jakovljević/Darko Vesić/Dušan Maljković
Publikacija koja se nalazi pred vama nastala je tokom dvogodišnjeg rada grupe aktivistkinja i aktivista, istraživačica i istraživača okupljenih oko Centra za politike emancipacije na projektu «Ka levoj alternativi».
The subject of this report is three actors on the political scene in Croatia: Radnička Fronta (Workers’ Front, RF, founded in May 2014), Nova ljevica (New Left, NL, December 2016) and Zagreb je Naš! (Zagreb is Ours, ZJN, March 2017).
Od nacionalne suverenosti u čije ime su se vodili ratovi nije ništa preostalo. Jugoslavenski prostor nikada nije bio manje suveren – politički, ekonomski, pravno ili vojno - a nefunkcionalne države postale su igračke interesa sa zapada i istoka.
Istraživanje donosi statističke podatke o platama u industriji odjeće i obuće te ih kontrastira sa različitim izračunima troškova života, čime pokazuje da su - pored dokumentiranih kršenja radničkih prava - radnici/ce u ovoj industriji suočeni sa teškim siromaštvom.
Publikacija pred vama je rezultat programa političkog obrazovanja romskih aktivista i aktivistkinja, koji već nekoliko godina Forum Roma Srbije sprovodi uz podršku fondacije Rosa Luxemburg kancelarije za Jugoistočnu Evropu. Tekstove u publikaciji pisali su polaznici i polaznice političkog edukativnog programa i aktivisti i aktivistkinje Foruma Roma Srbije.
Globalna dominacija kapitalizma, s jedne strane, i kriza koja gaprožima, s druge, čini promišljanje i borbu za opštu jednakost u pristupu prirodnim resursima i njihovo održivo korišćenje više nego urgentnim.
Zbornik koji je pred vama ‒ «Lekcije o odbrani: Da li je moguće stvarati umetnost revolucionarno?» ‒ prati istoimenu konferenciju koja je okupila autorke i autore s područja bivše Jugoslavije.
«Međutim, Ruska revolucija trebala bi nas naučiti da etatizacija partije na vlasti predstavlja neprestanu smrtnu opasnost protiv koje se treba neprestano boriti, i da je snažna plebejska demokracija, koja na svim razinama omogućuje promjene rukovodećeg političkog kadra, neophodna.»
Svrha ove publikacije je da bude oruđe u rukama svih onih koji nisu ravnodušni prema događajima u Beogradu tokom fašističke okupacije 1941–1944. godine i koji žele da se angažuju protiv zaboravljanja, ćutanja i falsifikovanja tog mračnog perioda istorije.
Ova publikacija nastaje kao proizvod obrazovnog programa u organizaciji [BLOK]-a koji se provodi drugu godinu zaredom, pod nazivom »Politička škola za umjetnike«, a onda i sve zainteresirane.
Poslednjih decenija XX veka je većina zemalja olabavila restrikcije na strane direktne investicije (SDI), a mnoge zemljes u agresivno započele s politikom poreskih olakšica i subvencija u cilju privlačenja stranog kapitala.
Urednici: Wenke Christoph, Tamara Baković Jadžić i Vladan Jeremić
Godine 2015, u sjeni »ljeta migracija«, na nacionalnoj i EU razini uvedene su nove restriktivne politike migracija i upravljanja granicama, kojima je cilj suzbiti migracije.
Sudbinu Marxa u postsocijalističkom periodu karakterizira gotovo potpuni izostanak recepcije. Umjesto kritičke konfrontacije, sveden je na puku teorijsku glasinu.
Kompleks Narodne pomoći lomi memoarsko/arhivsko gradivo na barem tri načina: (1) kao (elementarna, prilagačka) funkcija pokreta otpora te indeks veza zagrebačkog frontovskog spleta sa širim terenom (ujedno i indeks specifičnog oblika borbe), (2) kao indeks kontinuiteta s praksama i iskustvom iz međuraća te dokaz specifičnog trajanja »zagrebačke linije«, i (3) kao indeks fleksibilnosti, izdržljivosti i operativne mobilnosti zagrebačkog frontovskog spleta [...].
Tri godine nakon prvog izdanja ove knjige u Srbiji, ali i globalno, neoliberalna kontrarevolucija nastavlja sa uništavanjem paradigme jednakosti. Neoliberalno materinstvo punom parom proizvodi nove „porodične vrednosti“.
Istraživanje sagledava pojedine segmente razvoja kulture i kulturne politike unutar partizanskog pokreta, s akcentom na period postojanja »Užičke republike« i održavanja Prvog i Drugog zasedanja Antifašističkog veća naroda Jugoslavije (AVNOJ).
U periodu nakon raspada realsocijalističkog uređenja na postjugoslovenskom prostoru došlo je do sistematskog brisanja korpusa socijalističke misli i prakse, čime levica gubi hegemoniju nad strateškom vizijom društvene regulacije. Ovo je uslovilo i razgradnju konceptualnog aparata neophodnog za analiziranje procesa restauracije kapitalizma u kojem su se novonastale države našle.
Savez komunista Jugoslavije (SKJ) bio je dominantna politička snaga u socijalističkoj Jugoslaviji. Raspao se nakon 14. izvanrednog kongre- sa SKJ, koji je održan u Beogradu od 20. do 22. siječnja 1990.
Inicijativa »Kvirovanje Crne Gore« je pokrenuta 2014. godine u saradnji nekoliko osoba iz svijeta aktivizma i društvenih nauka. Naš cilj je bio da zajednički formulišemo ideje o tome kako se boriti protiv homofobije i transfobije u Crnoj Gori, potpuno svjesni karakteristika crnogorskog društvenog i kulturnog konteksta u kome živimo i radimo.
Za vrijeme postojanja SFRJ nikada nije napisana sveobuhvatna historija AFŽ-a Jugoslavije, čija masovnost za nas danas predstavlja nedostižnu tlapnju, sablast koja nas iz prošlosti gura u budućnost borbe, pa se ona uveliko utopila u historiju NOB-a, historiju žena tout court i u figuru partizanke.
Završetkom Prvog svjetskog rata i raspadom Austrougarske 1918. godine, Kraljevina Srbija predvodila je političko ujedinjenje s Crnom Gorom i južnoslavenskim zemljama u sastavu nekadašnje Austrougarske – Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Vojvodine.
Novi sindikalni aktivisti susreću se s novim izazovima, koji su u ne tako davnoj prošlosti bili nemogući ili vrlo rijetki. Na primjer, kašnjenje plaće ili nije postojalo ili se rješavalo prioritetno uz potporu šire društvene zajednice.
Iako je od završetka Drugog svetskog rata prošlo 70 godina, događaji koji su se odigrali na prostoru Srbije i Jugoslavije 1941-1945, i danas, jednako kao i pre dve ili tri decenije kada je započela revizija istorije Jugoslavije, izazivaju pažnju javnosti.
Jedna aktuelna ideja koja je privukla znatnu pažnju, posebno među mladima, jeste ideja da je pojam radničke klase – određen direktnom vezom sa proizvodnjom – zastareo. Kako su svi aspekti života, glasi argument, na neki način uvučeni u kapitalističke novčane veze, svi oni koji zapravo nisu deo kapitalističke klase moraju se smatrati neizdiferenciranim “mnoštvom”.
Knjiga Dobra ekonomija želi pokazati kako postoje pozitivna i progresivna rješenja u ekonomiji, ali kako su ona gotovo u pravilu neodvojiva od isto takvog smjera u politici, posebno ako govorimo o zaista dugotrajnim i dubinskim rješenjima i promjenama.
Svetski politički prostor je izgrađen tako da, s jedne strane, njime dominira velik, visoko koncentrisan kapital, na čelu sa finansijama, a s druge strane je podeljen po nacionalnim linijama. Savremena politička ekonomija je produkt nejednakog i kombinovanog razvoja pod dominacijom razvijenih zemalja, ovde definisanim kao "hijerarhijski transatlantski blok država".
Odavno je prošao trenutak kada je trebalo prepoznati nužnost osvještavanja posljedica čovjekovog utjecaja na okoliš i raditi na podizanju društvene razine ekološke pismenosti, te uspostaviti kolektivni dogovor o nužnom preuzimanju odgovornosti za smanjenje antropogenih emisija stakleničkih plinova.