Aktuelno

Autor: Moša Pijade O AUTORU: Moša Pijade (Beograd, 4. januar 1890. – Pariz, 15. mart 1957.) bio je član Titovog užeg kruga sa ubedljivo najdužim partijskim stažom, koji je bio aktivan član partije još od ranih dvadesetih. Rođen je u poznatoj beogradskoj sefardskoj porodici Pijade...

Autor: Đuro Cvijić O AUTORU: Đuro Cvijić (Zagreb, 25. mart 1896. – Moskva, 26. april 1938.) bio je verovatno najznačajniji hrvatski komunista u međuratnom periodu. Rođen je u Zagrebu u srednjoklasnoj porodici, koja je za vreme njegovog odrastanja brzo pala u siromaštvo. Bio je...

Razgovori o dve knjige koje je objavila Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe. Datum: 03.07.2021. | Mjesto: KC GRAD | Vrijeme: 18:00-21:00

Poslovični prestiž umjetnika i kulturnih radnica vješto skriva prirodu rada u tom polju kojim dominiraju nepriznati i neplaćeni rad, a tamo gdje su donedavno postojala stabilna radna mjesta danas prevladavaju atipični oblici rada i s njima i rastuća rezervna armija jeftine radne snage. Neoliberalna invencija ‘projektne kulture’ je – sasvim suprotno diskursu kojim proklamira ‘demokratizaciju i ‘decentralizaciju’ – dubinski transformirala ulogu umjetnosti i kulture u društvu.

KONTEKST: Ovaj tekst bio je proizvod kolektivnog rada Centralnog izvršnog odbora Komunističke partije Jugoslavije. Nastao je iz potrebe da se komunistkinje i komunisti pripreme za rad u opštinama nakon što su na lokalnim izborima 1920. godine pobedili u većini urbanih sredina u...

Autor: Asim Behmen O AUTORU: Asim Behmen (Stolac, 30. juna 1899. – Moskva, 17. septembra 1924.) bio je potomak stare begovske porodice. Sa očeve strane, navodno, poreklom iz Persije, a sa majčine iz ugledne lokalne porodice Rizvanbegović. Kao inteligentno i nadareno dete, poslat je...

Exploring social, cultural, political and economic imaginaries / Tuesday 23 February – Friday 26 February 2021 / 15.30 – 18.00 CET ONLINE DIALOGUES

Nakon duge i teške bolesti, preminuo je naš drug Robert Fai. Imao je 48 godina. Robert je bio radnički borac, bio je organski intelektualac klase za čije bolje sutra je uložio svu svoju snagu. Kao obespravljeni radnik u privatizaciji uništene zrenjaninske Jugoremedije pružio je zajedno sa...

The Partisan movement in occupied Yugoslavia, under the leadership of the Communists Party of Yugoslavia, grew into the largest popular uprising against fascism between 1941 and 1945.

Tokom 2019. godine, grupa aktivistkinja iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Makedonije je kroz sastanke u Beogradu i Zagrebu, oformila radnu grupu feministkinja koje se bave levom politikom. Sastanci su organizovani kao nastavak Feminističke letnje škole održane u Beogradu, 2018. godine, u...

Voda je život. Ovo je rečenica koju svi razumemo i čini nam se da se takav stav podrazumeva. Ipak, gotovo 700.000 ljudi u Vojvodini sa svojih česmi koristi vodu koja nije dozvoljena za piće zbog visokog nivoa arsena.

U organizaciji Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS) na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli od 26. do 28. rujna 2019. održava se četvrti dvogodišnji međunarodni znanstveni skup Socijalizam na klupi. Ovogodišnja tema – Kontinuiteti i inovacije – upućuje na prijelazna obilježja socijalističkoga društva koje je sadržavalo značajke prošlosti i budućnosti, kapitalističkog građanskog i utopijskog komunističkog društva.

Dana 30.06.2019. godine preminula je Borka Pavićević.

Namjera ovog obrazovnog programa jest ponuditi uvid u kritiku političke ekonomije, osnovne teorijske koncepte i historijat kapitalizma te u osnove socijalizma kao njegove alternative, uz poseban naglasak na ulogu i mjesto umjetnosti u njima.

Svatko tko se dovoljno potrudi, može uspjeti u životu: godišnji odmor u inozemstvu, vlastiti stan, prostran obiteljski automobil. Kada su zamišljali svoju budućnost, mnogi ljudi u zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi u glavi su imali to socijaldemokratsko obećanje društvenog uspona.

Ishay Landa svoju dosadašnju karijeru povjesničara ideja velikim je dijelom posvetio filološki minucioznoj rekonstrukciji intelektualne genealogije fašizma i njegova složenog odnosa prema intelektualnoj povijesti Zapada. Nasuprot dominantnim interpretacijskim taborima, koji korijene fašizma vide ili u socijalizmu ili ga tretiraju kao radikalnu devijaciju od glavnih tradicija političke misli, pa bi ga stoga bilo najuputnije tretirati kao ideologiju sui generis, Landa identificira dosad neadekvatno recipirane kontinuitete između fašizma i mnogih strujanja unutar historijskog liberalizma.

Kratak intervju koji slijedi pokušaj je preliminarnog analitičkog «uzimanja mjere» recentnim preokretima u političkoj klimi post-kriznih godina. Fokus pitanja je prije svega na snaženju nove desnice i implikacijama koje ono ima za lijevu politiku. Pitanja je postavljao Stipe Ćurković iz zagrebačkog Centra za radničke studije.

Kako se ove godine puni pedeset godina od «burne 1968.» iliti «lipanjskih gibanja», javnost će biti zasuta raznim prigodnim sadržajima uglavnom komemorativnog karaktera. Smjer dosadašnjih komemoracija označen je, uglavnom, personalizacijom i depolitizacijom studentskog pokreta.

Što ostaje kao sablasni trag (prisutnost odsutnosti) nakon ukinuća AFŽ-a 1953. godine? Kako najmasovniju feminističku platformu i njezinu emancipatorsku agendu misliti danas, nakon «kraja historije»? Kako interpretirati biografije (bosanskohercegovačkih) revolucionarki u kontekstu kontradiktornih i nekonzistentnih politika jugoslavenskog «državnog feminizma»?

Beogradski izbori nisu doveli do smene vlasti ali su značajno rekonfigurisali politički teren post-miloševićevske Srbije. Stare snage DOS-ovoske koalicije su nestale otvarajući prostor novima. Grassroot levica je prvi put «imala za koga da glasa», dok je uspešniji krak demokratske opozicije predvođen Draganom Đilasom, svoju kampanju načelno, ali ne i uverljivo fokusirao na socijalne teme.