Aktuelno

U organizaciji Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS) na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli od 26. do 28. rujna 2019. održava se četvrti dvogodišnji međunarodni znanstveni skup Socijalizam na klupi. Ovogodišnja tema – Kontinuiteti i inovacije – upućuje na prijelazna obilježja socijalističkoga društva koje je sadržavalo značajke prošlosti i budućnosti, kapitalističkog građanskog i utopijskog komunističkog društva.

Dana 30.06.2019. godine preminula je Borka Pavićević.

Namjera ovog obrazovnog programa jest ponuditi uvid u kritiku političke ekonomije, osnovne teorijske koncepte i historijat kapitalizma te u osnove socijalizma kao njegove alternative, uz poseban naglasak na ulogu i mjesto umjetnosti u njima.

Svatko tko se dovoljno potrudi, može uspjeti u životu: godišnji odmor u inozemstvu, vlastiti stan, prostran obiteljski automobil. Kada su zamišljali svoju budućnost, mnogi ljudi u zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi u glavi su imali to socijaldemokratsko obećanje društvenog uspona.

Ishay Landa svoju dosadašnju karijeru povjesničara ideja velikim je dijelom posvetio filološki minucioznoj rekonstrukciji intelektualne genealogije fašizma i njegova složenog odnosa prema intelektualnoj povijesti Zapada. Nasuprot dominantnim interpretacijskim taborima, koji korijene fašizma vide ili u socijalizmu ili ga tretiraju kao radikalnu devijaciju od glavnih tradicija političke misli, pa bi ga stoga bilo najuputnije tretirati kao ideologiju sui generis, Landa identificira dosad neadekvatno recipirane kontinuitete između fašizma i mnogih strujanja unutar historijskog liberalizma.

Kratak intervju koji slijedi pokušaj je preliminarnog analitičkog «uzimanja mjere» recentnim preokretima u političkoj klimi post-kriznih godina. Fokus pitanja je prije svega na snaženju nove desnice i implikacijama koje ono ima za lijevu politiku. Pitanja je postavljao Stipe Ćurković iz zagrebačkog Centra za radničke studije.

Kako se ove godine puni pedeset godina od «burne 1968.» iliti «lipanjskih gibanja», javnost će biti zasuta raznim prigodnim sadržajima uglavnom komemorativnog karaktera. Smjer dosadašnjih komemoracija označen je, uglavnom, personalizacijom i depolitizacijom studentskog pokreta.

Što ostaje kao sablasni trag (prisutnost odsutnosti) nakon ukinuća AFŽ-a 1953. godine? Kako najmasovniju feminističku platformu i njezinu emancipatorsku agendu misliti danas, nakon «kraja historije»? Kako interpretirati biografije (bosanskohercegovačkih) revolucionarki u kontekstu kontradiktornih i nekonzistentnih politika jugoslavenskog «državnog feminizma»?

Beogradski izbori nisu doveli do smene vlasti ali su značajno rekonfigurisali politički teren post-miloševićevske Srbije. Stare snage DOS-ovoske koalicije su nestale otvarajući prostor novima. Grassroot levica je prvi put «imala za koga da glasa», dok je uspešniji krak demokratske opozicije predvođen Draganom Đilasom, svoju kampanju načelno, ali ne i uverljivo fokusirao na socijalne teme.

Pozivamo vas da se prijavite za sudjelovanje u programu Političke škole za umjetnike i sve zainteresirane. Namjera ovog tromjesečnog obrazovnog programa jest ponuditi uvid u kritiku političke ekonomije, osnovne teorijske koncepte i historijat kapitalizma te u osnove socijalizma kao njegove alternative, uz poseban naglasak na ulogu i mjesto umjetnosti u njima.

Od 14. do 16. novembra 2017. godine organizovana je konferencija pod nazivom «Povratak utopije 2» u organizaciji Centra za politike emancipacije (CPE) i portala Mašina. Predavanja i paneli su održani u Beogradu, u Kamenoj Sali Doma sindikata, a uz podršku Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe i Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije.

»ZA RADNIČKA PRAVA! – Transnacionalna solidarnost, zajednička dobra i perspektive organiziranja«, tako je glasio naslov konferencije koju je od 27. do 29. oktobra organizirala beogradska kancelarija Rosa Luxemburg Stiftunga. Konferencija je okupila sindikaliste/ice, članove/ice lijevih organizacija civilnog društva, društvene istraživače/ice i lijeve političke aktiviste/ice iz Evrope, Azije i SAD-a, kako bi raspravljali o radničkim borbama i strategijama u širem kontekstu koncepta »globalnih socijalnih prava« (Global Social Rights).

Sveprisutna kriza sindikata i sindikalizma potakli su regionalnu kancelariju za jugoistočnu Evropu «Rosa Luxemburg Stiftung» da pokrene dva seminara na kojima se trebalo sagledati stanje radničkih prava u Srbiji i regionu, ali i potencijali za saradnju između sindikata, sindikalaca i aktera civilnog sektora aktivnim u borbama za odbranu stečenih radničkih prava.

«Film je za nas najvažnija umetnost» - istakao je 1922. godine Lenjin a to je postala lozinka i za jugoslovensku kinematografiju. Zakonska odredba u prvom članu Osnovnog zakona o filmu iz 1956. godine pocrtava ono što je jugoslovensko samoupravno društvo očekivalo od filma: «Ovim zakonom se određuju odnosi na području proizvodnje, prometa i prikazivanja filmova kao privredne delatnosti, koja ima poseban kulturni i prosvetni značaj.»

Dok su se u temi prošloga skupa obljetnički odražavale 1945. i 1990. s početkom i krajem društava državnog socijalizma, treći će »Socijalizam na klupi« ponovno biti odjek prijelomnih povijesnih događaja. Temom »Komunisti i komunističke partije: politike, akcije, debate« želimo potaknuti istraživanje komunističkoga djelovanja na prostoru širem od onoga koji je obuhvaćala socijalistička Jugoslavija i u vremenu duljem od trajanja te države.

Ove godine navršilo se osamdeset godina od početka Španskog rata. Tačno 22. oktobra, navršilo se isto toliko godina od osnivanja Internacionalnih brigada. Španski rat bio je prolog, uvod u Drugi svetski rat; u Španiji su se tada, po prvi put, direktno sukobili međunarodni (i nacionalni španski) fašizam i snage koje će u otporu planetarnom projektu fašističke dominacije, uz svu ideološku raznolikost, poneti ime snaga antifašizma i(li) demokratije.

Tokom 2014. godine Srbija se reklamirala na CNN-u kao zemlja visoko kvalifikovane i jeftine radne snage. Slično tome, u Skoplju, Makedonija je na bilbordima širom grada reklamirala sebe kao zemlju sa najjeftinijom radnom snagom u Evropi.

Ove godine navršilo se osamdeset godina od početka Španskog građanskog rata, a 22. oktobra navršava se isto toliko godina od osnivanja internacionalnih brigada. Španski rat bio je prolog, uvod u Drugi svetski rat; u Španiji su se tada, po prvi put, direktno sukobili međunarodni (i nacionalni španski) fašizam i snage koje će u otporu planetarnom projektu fašističke dominacije, uz svu ideološku raznolikost, poneti ime snaga antifašizma i demokratije.

Simbolički, na Dan antifašističke borbe, objavljujemo web-stranicu Kartografija otpora, na kojoj je predstavljen dio mikrohistorije pokreta otpora u Zagrebu 1941-45.

Septembra 2014. godine nemački Bundesrat je Srbiju, Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu označio kao sigurne zemlje porekla, da bi zatim, godinu dana kasnije, na tu listu dodao Albaniju, Kosovo i Crnu Goru. Isto tako, Evropska komisija septembra 2015. godine, kao odgovor na izbegličku krizu, predlaže donošenje jedinstvene EU liste sigurnih zemalja porekla koju uglavnom čine zemlje zapadnog Balkana.