POLITIČKA ŠKOLA ZA UMJETNIKE 2019.

Želiš kroz umjetnost govoriti o društvenim problemima? Iskustvo ti govori kako je ideja "svijeta umjetnosti" kao zasebne sfere, odvojene od društva, puka frazaZanima te doznati više o konceptu autonomije umjetnosti, umjetničkog genija ili talenta? Umjetnica si, ali moraš raditi izvan sfere umjetnosti da bi preživjela? Kapitalizam ti dere kožu i želiš vidjeti kako izgleda alternativa? Voljela bi naučiti što zapravo znači klasa i zašto nam je klasna teorija nužna da razumijemo društvo u kojem živimo? Zanima te povijest socijalizma kao ideologije i radničkog pokreta kao političke snage? Želiš čuti više o realno postojećim socijalizmima od mantre da je socijalizam utopija? Smatraš da je žensko pitanje neodvojivo od teorijskog i praktičnog promišljanja radikalnih društvenih i ekonomskih promjena? Želiš čuti više o povijesti feminizma u okvirima međunarodnog socijalističkog i radničkog pokreta? Prepoznaješ snagu sindikalnog udruživanja, ali te muči pitanje radničke borbe i organiziranja u suvremenim uvjetima? Ide ti na živce što te desničari i zagovornici kapitalizma nadjačaju u raspravama?

Namjera ovog obrazovnog programa jest ponuditi uvid u kritiku političke ekonomije, osnovne teorijske koncepte i historijat kapitalizma te u osnove socijalizma kao njegove alternative, uz poseban naglasak na ulogu i mjesto umjetnosti u njima. Politička škola za umjetnike (i sve zainteresirane) strukturirana je u 4 trodnevne sesije (vikendom) uz pozvane izlagače, a održava se od 1. ožujka do 19. svibnja 2019. Izlaganja će biti popraćena raspravama koje će se temeljiti na unaprijed zadanoj literaturi, kao i terenskim predavanjima na području Zagreba. To podrazumijeva pripremu za svaki susret, kao i volju za sudjelovanjem u kolektivnom radu.

Kako se politika povukla u saborske klupe i "mramorne hodnike" institucija, a dugotrajan, temeljiti politički rad na terenu zamijenjen je ad hoc akcijama za postizanje partikularnih ciljeva, političko obrazovanje otišlo je ropotarnicu povijesti. Često se zaboravlja da je ono nekoć bilo konstitutivnim dijelom političkog organiziranja odozdo. Ako umjetničke institucije nikad i nisu prepoznavale potrebu za političkim i društvenim obrazovanjem umjetnika, pristup im je bio osiguran kroz sudjelovanje u političkim pokretima. Suvremeni aktivizam u umjetnosti, kao i aktivizam općenito, iscrpljuje se u spontanim pobunama, nerijetko i posve individualiziranim istupima, dominantno u okvirima institucije umjetnosti koja se pritom ni ne dovodi u pitanje. Nakon 20-stoljetnih rasprava prevladalo je shvaćanje umjetnosti kao područja slobodnog od društvenih podjela. I to nas ne smije čuditi kad sagledamo politički krajolik, a u obzir uzmemo i razvoj u umjetničkom obrazovanju. Ono se klacka između konzervativnog majstorskog i liberalnog postmodernog pristupa. Odsutnost sistemske edukacije na temelju uvida iz političkih i društvenih znanosti začinjena je najnovijim neokonzervativnim tendencijama. No ako smo u 21. stoljeće ušli s općim konsenzusom o premoći kapitalizma i propasti lijevih ideja, 20 godina kasnije jasno je da je alternativa kapitalizmu itekako potreba, a njena izgradnja počinje odozdo - obrazovanjem i stvaranjem kolektiva.

PROGRAM

1. tematski blok: Kritika kapitalizma (1. - 3. 3. 2019.)

2. tematski blok: Povratak socijalističke vizije (29. - 31. 3. 2019.)

3. tematski blok: Historijski revizionizam (26. - 28. 4. 2019.)

4. tematski blok: Radničko i umjetničko organiziranje (17. - 19. 5. 2019.)

Tagovi: Istorija, Kultura

Aktuelno

20.12.2018.
|
Rosa Luxemburg Stiftung
NOVA KLASNA POLITIKA
Perspektiva protiv desnih i neoliberalnih pripovijesti
Svatko tko se dovoljno potrudi, može uspjeti u životu: godišnji odmor u inozemstvu, vlastiti stan, prostran obiteljski automobil. Kada su zamišljali svoju budućnost, mnogi ljudi u zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi u glavi su imali to socijaldemokratsko obećanje društvenog uspona.
Tagovi: Alternative, Economy, Politika, Radnička prava, Socijalizam

10.09.2018.
|
Rosa Luxemburg Stiftung
«Fašizam vidim kao radikalan pokušaj pripitomljavanja masa»
Razgovor s Ishayom Landom
Ishay Landa svoju dosadašnju karijeru povjesničara ideja velikim je dijelom posvetio filološki minucioznoj rekonstrukciji intelektualne genealogije fašizma i njegova složenog odnosa prema intelektualnoj povijesti Zapada. Nasuprot dominantnim interpretacijskim taborima, koji korijene fašizma vide ili u socijalizmu ili ga tretiraju kao radikalnu devijaciju od glavnih tradicija političke misli, pa bi ga stoga bilo najuputnije tretirati kao ideologiju sui generis, Landa identificira dosad neadekvatno recipirane kontinuitete između fašizma i mnogih strujanja unutar historijskog liberalizma.
Tagovi: Alternative, Istorija, Revizionizam, Socijalizam

06.09.2018.
|
BLOK - Lokalna baza za osvježavanje kulture
«Ljevica čiji je horizont jednako ograničen kao i onaj njezinih neprijatelja već je poražena»
Razgovor s Nikolom Vukobratovićem
Kratak intervju koji slijedi pokušaj je preliminarnog analitičkog «uzimanja mjere» recentnim preokretima u političkoj klimi post-kriznih godina. Fokus pitanja je prije svega na snaženju nove desnice i implikacijama koje ono ima za lijevu politiku. Pitanja je postavljao Stipe Ćurković iz zagrebačkog Centra za radničke studije.
Tagovi: Alternative, Politika, Socijalizam

29.05.2018.
|
CZKD, Beograd
|
Rosa Luxemburg Stiftung
«NA EMINENTNO KOMUNISTIČKE SOLUCIJE»
1968 i kritika jugoslovenske stvarnosti
Kako se ove godine puni pedeset godina od «burne 1968.» iliti «lipanjskih gibanja», javnost će biti zasuta raznim prigodnim sadržajima uglavnom komemorativnog karaktera. Smjer dosadašnjih komemoracija označen je, uglavnom, personalizacijom i depolitizacijom studentskog pokreta.
Tagovi: Alternative, Istorija, Kultura, Politika, Revizionizam, Socijalizam

30.04.2018.
|
Rosa Luxemburg Stiftung
«PITANJA U KOJA SE TREBAMO UDUBITI»
Otvaranje izložbe i razgovor
Što ostaje kao sablasni trag (prisutnost odsutnosti) nakon ukinuća AFŽ-a 1953. godine? Kako najmasovniju feminističku platformu i njezinu emancipatorsku agendu misliti danas, nakon «kraja historije»? Kako interpretirati biografije (bosanskohercegovačkih) revolucionarki u kontekstu kontradiktornih i nekonzistentnih politika jugoslavenskog «državnog feminizma»?
Tagovi: Alternative, Feminizam, Istorija, Rad, Radnička prava, Revizionizam, Socijalizam

16.03.2018.
|
Rosa Luxemburg Stiftung
GDE JE NESTALA POLITIKA?
Beogradski izbori u znaku kulta Aleksandra Vučića
Beogradski izbori nisu doveli do smene vlasti ali su značajno rekonfigurisali politički teren post-miloševićevske Srbije. Stare snage DOS-ovoske koalicije su nestale otvarajući prostor novima. Grassroot levica je prvi put «imala za koga da glasa», dok je uspešniji krak demokratske opozicije predvođen Draganom Đilasom, svoju kampanju načelno, ali ne i uverljivo fokusirao na socijalne teme.
Tagovi: Politika