Želiš kroz umjetnost govoriti o društvenim problemima? Iskustvo ti govori kako je ideja "svijeta umjetnosti" kao zasebne sfere, odvojene od društva, puka frazaZanima te doznati više o konceptu autonomije umjetnosti, umjetničkog genija ili talenta? Umjetnica si, ali moraš raditi izvan sfere umjetnosti da bi preživjela? Kapitalizam ti dere kožu i želiš vidjeti kako izgleda alternativa? Voljela bi naučiti što zapravo znači klasa i zašto nam je klasna teorija nužna da razumijemo društvo u kojem živimo? Zanima te povijest socijalizma kao ideologije i radničkog pokreta kao političke snage? Želiš čuti više o realno postojećim socijalizmima od mantre da je socijalizam utopija? Smatraš da je žensko pitanje neodvojivo od teorijskog i praktičnog promišljanja radikalnih društvenih i ekonomskih promjena? Želiš čuti više o povijesti feminizma u okvirima međunarodnog socijalističkog i radničkog pokreta? Prepoznaješ snagu sindikalnog udruživanja, ali te muči pitanje radničke borbe i organiziranja u suvremenim uvjetima? Ide ti na živce što te desničari i zagovornici kapitalizma nadjačaju u raspravama?

Namjera ovog obrazovnog programa jest ponuditi uvid u kritiku političke ekonomije, osnovne teorijske koncepte i historijat kapitalizma te u osnove socijalizma kao njegove alternative, uz poseban naglasak na ulogu i mjesto umjetnosti u njima. Politička škola za umjetnike (i sve zainteresirane) strukturirana je u 4 trodnevne sesije (vikendom) uz pozvane izlagače, a održava se od 1. ožujka do 19. svibnja 2019. Izlaganja će biti popraćena raspravama koje će se temeljiti na unaprijed zadanoj literaturi, kao i terenskim predavanjima na području Zagreba. To podrazumijeva pripremu za svaki susret, kao i volju za sudjelovanjem u kolektivnom radu.

Kako se politika povukla u saborske klupe i "mramorne hodnike" institucija, a dugotrajan, temeljiti politički rad na terenu zamijenjen je ad hoc akcijama za postizanje partikularnih ciljeva, političko obrazovanje otišlo je ropotarnicu povijesti. Često se zaboravlja da je ono nekoć bilo konstitutivnim dijelom političkog organiziranja odozdo. Ako umjetničke institucije nikad i nisu prepoznavale potrebu za političkim i društvenim obrazovanjem umjetnika, pristup im je bio osiguran kroz sudjelovanje u političkim pokretima. Suvremeni aktivizam u umjetnosti, kao i aktivizam općenito, iscrpljuje se u spontanim pobunama, nerijetko i posve individualiziranim istupima, dominantno u okvirima institucije umjetnosti koja se pritom ni ne dovodi u pitanje. Nakon 20-stoljetnih rasprava prevladalo je shvaćanje umjetnosti kao područja slobodnog od društvenih podjela. I to nas ne smije čuditi kad sagledamo politički krajolik, a u obzir uzmemo i razvoj u umjetničkom obrazovanju. Ono se klacka između konzervativnog majstorskog i liberalnog postmodernog pristupa. Odsutnost sistemske edukacije na temelju uvida iz političkih i društvenih znanosti začinjena je najnovijim neokonzervativnim tendencijama. No ako smo u 21. stoljeće ušli s općim konsenzusom o premoći kapitalizma i propasti lijevih ideja, 20 godina kasnije jasno je da je alternativa kapitalizmu itekako potreba, a njena izgradnja počinje odozdo - obrazovanjem i stvaranjem kolektiva.

PROGRAM

1. tematski blok: Kritika kapitalizma (1. - 3. 3. 2019.)

2. tematski blok: Povratak socijalističke vizije (29. - 31. 3. 2019.)

3. tematski blok: Historijski revizionizam (26. - 28. 4. 2019.)

4. tematski blok: Radničko i umjetničko organiziranje (17. - 19. 5. 2019.)