Ovaj tekst mali je prilog tom pogledu unazad u budućnost, na 111 godina dugu revolucionarnu istoriju Osmog marta u Jugoslaviji. Ta perspektiva nam je neophodna i u trenutnom neoliberalnom kontekstu, u nezaustavljivo dolazećim novim fašizmima. Zato želimo da učimo o prošlim borbama, da ih kritički analiziramo, da ih istrgnemo iz zaborava i da saosjećamo sa patnjom. Učimo i iz upornosti i snage sa kojom su komunistkinje usred represivnog režima šestojanuarske diktature, usred Drugog svjetskog rata, na ruševinama nakon rata, uprkos svemu organizovale proslave Osmog marta, štampale letke i časopise, izlazile na ulice i bojna polja, izgradile zemlju ispočetka.
U Aktivističkoj estetici Igor Štiks analizira performanse, predstave, simbole, filmove, tekstove, murale, instalacije, javna okupljanja i akcije vezane uz ideale i borbe nove postjugoslovenske levice.
Poslovični prestiž umjetnika i kulturnih radnica vješto skriva prirodu rada u tom polju kojim dominiraju nepriznati i neplaćeni rad, a tamo gdje su donedavno postojala stabilna radna mjesta danas prevladavaju atipični oblici rada i s njima i rastuća rezervna armija jeftine radne snage. Neoliberalna invencija ‘projektne kulture’ je – sasvim suprotno diskursu kojim proklamira ‘demokratizaciju i ‘decentralizaciju’ – dubinski transformirala ulogu umjetnosti i kulture u društvu.
Veliki broj Roma i Romkinja radi na prikupljanju sekundarnih sirovina, čime obezbeđuje funkcionisanje reciklažne industrije Srbije, koju skoro u potpunosti čine privatne firme, takozvani recikleri.
Romska zajednica je i pre epidemije korone bila konstituirana kao društvena kategorija podljudi, jer je uglavnom sačinjena od individua koje ne rade ni za nadnicu, dakle često nisu radnička klasa nego zauzimaju još niža strukturna mesta u sistemu proizvodnje.
Zakon o radu je sistemski zakon, što znači da su najznačajniji radnopravni instituti obuhvaćeni ovim zakonom, odnosno njime su uređena najvažnija prava, obaveze i odgovornosti iz oblasti rada.
Nakon što su socijaldemokratske partije diljem Europe okrenule leđa svojoj tradicionalnoj masovnoj bazi, odnosno radničkoj klasi, te prihvatile većinu centrističkih socioekonomskih politika, postupno su izgubile podršku unutar širih narodnih slojeva.
Rok za prijave: 16.2.2020.
Želiš kroz umjetnost govoriti o društvenim problemima? Iskustvo ti govori kako je doseg takvog angažmana jalov? Umjetnica si, ali moraš raditi izvan sfere umjetnosti da bi preživjela? Kapitalizam ti dere kožu i želiš vidjeti kako izgleda alternativa? Voljela bi naučiti što zapravo znači klasa i zašto nam je klasna teorija nužna...