21.12.2016
|
Zagreb, Božidara Adžije 11, Hrvatska
|
PROBLEM UMJETNOSTI KOLEKTIVA
SLUČAJ ZEMLJA
.jpg)
[Marijan Detoni, Periferija, 1934., Kabinet grafike HAZU (inv. br. 2082)]
"Ako se građanska umjetnost uzimlje kao desna, postavlja se pitanje kako se spram nje odnosi lijeva umjetnost, kako glasi definicija umjetnosti četvrtog staleža, koje su njene likovne karakteristike itd." [Krsto Hegedušić, Problem umjetnosti kolektiva, 1932.]
Izložba Problem umjetnosti kolektiva obrađuje Udruženje umjetnika Zemlja (1929. - 1935.) kao primjer angažiranog djelovanja slikara, kipara i arhitekata te njihovog traženja odgovora na pitanje što je to lijeva umjetnost, umjetnost stvarana kolektivno i namijenjena za kolektiv. Razumijevanje ove specifične umjetničke prakse nije moguće bez njezinog smještanja u širi društveno-politički kontekst Kraljevine Jugoslavije i međuratnog perioda. Riječ je o razdoblju koje obilježavaju širenje kapitalizma i opća privredna kriza, zabrana radničkog organiziranja i progresivnog političkog djelovanja pod diktaturom dinastije Karađorđevića, o vremenu nadolazećeg fašizma.
Komunistička partija Jugoslavije u ilegali je od 1920. pa umjetnost nerijetko preuzima ulogu političke propagande. Stoga izložba stavlja naglasak na djelovanje komunista i njihovih simpatizera kroz kulturno-umjetničke kanale i u tom kontekstu sagledava Zemlju. Djelovanje Zemlje vraća nas u Zagreb između dva svjetska rata, grad koji je 20-ih kao jedno od industrijskih i financijskih središta nove države naglo narastao, da bi već u sljedećem desetljeću još brže pao. U blatu sirotinjskih naselja, među čijim je stanovnicima svakim danom sve više nezaposlenih, ocrtavaju se antagonizmi imanentni kapitalističkom društvenom uređenju.
Kako se zemljaški program angažirane umjetnosti može iznova čitati na pozadini složenih političkih odnosa i zaoštravajućih socijalnih prilika predratnog Zagreba? Preslike grafika i crteža te arhivskih dokumenata i novinskih članaka podijeljene su u dvije cjeline koje korespondiraju s ta dva aspekta – političkim djelovanjem i poražavajućim „stanjem na terenu“, u gradu čija se bijeda ne može do kraja razumjeti bez slike sela. Nasljeđe ove heterogene skupine umjetnika, arhitekata i inženjera, među kojima je bilo i seljaka i radnika, razbacano po brojnim privatnim i javnim arhivima i dijelom izgubljeno, ne daje jednostavne odgovore, stoga je okvir u kojem ga predstavljamo zamišljen i kao poticaj za raspravu. Iako su trešnjevački slamovi, kojima su se bavili zemljaši, danas prisutni samo u tragovima, kvart u koji smještamo vlastito (kolektivno) djelovanje danas je ponovo jasna slika kapitalističkog grada. Antagonizmi koji su mu i danas imanentni ukazuju na to da je problem umjetnosti kolektiva – kako su zemljaši nazivali svoju praksu, ističući opreku spram individualne pozicije buržujskog umjetnika koji zastupa klasne interese eksploatatora – danas jednako aktualan.
Izložbu prate predavanja Tamare Bjažić Klarin o stambenom pitanju međuratnog Zagreba i Ivane Perice o sukobu na književnoj ljevici. Predavanja će biti najavljena posebno.
istraživanje i koncepcija izložbe: [BLOK] - Ivana Hanaček, Ana Kutleša, Vesna Vuković
suradnik povjesničar: Nikola Vukobratović
dizajn: Nina Bačun i Roberta Bratović - Oaza
koordinacija: Sana Perić
tehnički postav: Tajana Meter i Lucija Brkan
Na izložbi su izloženi dokumenti iz arhiva sljedećih institucija: Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, Institut za povijest umjetnosti, Institut za povijest i teoriju arhitekture - ETH Zürich, Hrvatski muzej naivne umjetnosti (donacija Josip Depolo), Hrvatski državni arhiv, Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Likovni arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Nacionalna i sveučilišna knjižnica
Mjesto i vrijeme:
21.12.2016. – 21.2.2017.
BAZA, Božidara Adžije 11, Zagreb
otvorenje: srijeda 21.12.2016. u 19 h, stručno vodstvo u 18.00h
radno vrijeme:
utorak — petak 16.00 - 20.00h
subota i nedjelja 11.00 - 18.00h
Tijekom zimskih praznika (od 24.12.2016. do 2.1.2017.) izložba je zatvorena.
posebna zahvala: Irena Šimić, Petar Prelog, Tamara Bjažić Klarin, Sanja Horvatinčić, Filip Turković Krnjak, Ružica Pepelko, Antonio Blaži, Arijana Novina, Josip Jagić, Stefan Treskanica, Borko Vukosav, Srđan Kovačević, Zlata Perić
Izložba je dio projekta Kartografije otpora koji organizira Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe u partnerstvu s [BLOK]-om.