13.05.2016.
|
Urbani seminar, Zagreb, Hrvatska
|
Radio-dokumentarcu Zametnuta kartografija nagrada HND-a
Punktovi otpora: Zagreb 1941.-1945.
Simbolički na Dan slobode medija, 3. svibnja, Hrvatsko novinarsko društvo dodjelilo je Nagradu Marija Jurić Zagorka u kategoriji radijskog novinarstva Ljubici Letinić za radio-dokumentarac Zametnuta kartografija. Radio-dokumentarac kreće od snimke urbang seminara Punktovi otpora: Zagreb 1941.-1945. koji je osmišljen i izveden 8. svibnja prošle godine, povodom obilježavanja 70-godišnjice oslobođenja Zagreba od fašizma, ispreplićući snimke ture s bilješakama sjećanja umjetnika Josipa Vanište.
Temeljen na istraživanju memoarske i arhivske građe, urbani seminar* je funkcionirao kao sat povijesti in situ, na mjestima odigravanja ključnih događaja mikrohistorije zagrebačkog pokreta otpora. Istraživački kolektiv u sastavu: Josip Jagić, Goran Korov, Lovro Krnić, Milena Ostojić, Stefan Treskanica te Ivana Hanaček, Ana Kutleša i Vesna Vuković iz organizacije BLOK, odlučio je vrijeme aktivnog djelovanja pozadinskog fronta NOP-a postaviti u živu kulisu današnjeg Zagreba i na taj ga način dovesti u odnos sa suvremenim transformacijama, kako onim prostornim, tako i onim ideološkim. Također, ovakav ›
didaktički‹
pristup pokušaj je iznalaženja alternative tradicionalnim komemorativnim praksama, s ciljem politizacije tog povijesnog iskustva. Seminarom je otvorena rasprava o tome što je fašizam danas, a onda i pitanje o mogućnostima antifašističkog organiziranja i pružanja otpora opresiji i ekonomskoj eksploataciji na europskoj periferiji. Kako se ističe na letku ture: »
Od obrta i dućana koji su služili za razmjenu informacija i materijala, preko ilegalnih radio-stanica i tiskara u privatnim stanovima, do institucija NDH-a u kojima je NOP imao ›
svoje ljude‹
, odabrani punktovi ujedno su i odgovor na sve prisutniji revizionizam, kojemu jasno poručuje da u temelju Oslobođenja stoji razgranata mreža stanovnika Zagreba – brojnih radnika, liječnika, studenata i umjetnika, koji nisu oklijevali da se politiziraju i pridruže borbi.«
Ocjenjivačka skupina za radijsko novinarstvo u sastavu: Silvija Šeparović Bushill, predsjednica, Mirjana Žugec Pavičić, zamjenica predsjednice i članovi Ante Ljubičić, Dragutin Lučić Luce, Milorad Božić ovako objašnjava svoju odluku:
»
To je radio! – zausti svatko tko presluša emisiju Zametnuta kartografija i u istom trenu pomisli – ovo bi kod nas svatko morao poslušati. Naročito u trenutku u kojem s najviših visina vlasti ne dolazi jasan i nedvosmislen stav prema vremenu o kojem govori upravo ova emisija iz dokumentarnog ciklusa Audio.doc. Jednosatnim dokumentarcem Zametnuta kartografija autorica Ljubica Letinić radiofonijski rijetko čuveno uranja u Zagreb u doba od 1941.-1945., u vrijeme rata i vladavine NDH. Zahvaljujući snimkama današnjih pješačkih obilazaka ključnih točaka u Zagrebu toga doba, razgovorom sa svjedokom, piscem i slikarom Josipom Vaništom koji također čita svoje zapise iz toga vremena, te arhivskim materijalom s ondašnjeg Hrvatskog krugovala, slušatelj gotovo sam postaje svjedokom vremena. Tako gotovo vidi tko je i gdje tada bio premlaćen u Zagrebu, gotovo vidi Krležu kako gleda zgradu u kojoj su skupljeni zagrebački Židovi koji su završili u Auschwitzu, kao da vidi kako ilegalci mijenjaju adrese da ih se ne bi uhvatilo, vidi kako ustaše upadaju u stanove gdje su se ovi okupljali i gotovo uživo sluša propagandistički program krugovala. Ljubica Letinić, autorica i urednica na Trećem programu Hrvatskoga radija, potpisala je brojne radijske dokumentarce i to su uvijek sjajni zvučni događaji, posebno dragocjeni u vrijeme kada s poplavom formatiranih radijskih programa inovativne radijske forme gube svoj prostor. A on, zahvaljujući Trećem programu HR-a, još uvijek, srećom, postoji.«
* Seminar je bio dio projekta Kartografija otpora Fondacije Rosa Luxemburg za Jugoistočnu Evropu koji okuplja grupu istraživača/ica, povjesničara/ki, kustosa/ica i aktivista/ica u istraživanju pokušaja da se iznesu potisnute političke dimenzije antifašističke borbe. Projekt ima za cilj intervenirati kako u dominantni diskurs, koji u ključu revizionizma i antikomunizma demonizira partizansku borbu i narodni otpor fašizmu, tako i u onaj liberalno-kulturalistički, koji govoreći o NOB-u prešućuje njegovu neodvojivost od socijalističke revolucije.