Skip to main content
  • About us
  • Rosa Luxemburg
  • Partner organisations
  • Project applications
  • Announcements
  • Contact
  • Newsletter

Search form

  • BHS
  • Eng
  • De
  • All

Publication

03.07.2020.
|
Center for Labor Studies

3k: kapital, klasa, kritika

br. 05/2018

Publisher: Centar za radničke studije, Zagreb, 2018.
download publication
Kao i u slučaju ranijih brojeva, temat ovog broja 3k nadovezuje na tematski fokus aktivnosti CRS-a iz prethodnog ciklusa: seminar Nationalism, Populism, and the New Right, održan 18. i 19. studenog 2017. u Zagrebu, i dva predavanja održana 24. studenog. U sklopu dvodnevnog seminara održana ukupno četiri predavanja i dvije dvosatne opće diskusije između predavača i drugih sudionika, uključujući diskutante iz cijele regije.

U ovom tematu smo se odlučili objaviti tekstove koji, nadamo se, produbljuju i komplementiraju argumente iznesene u sklopu tih predavanja i pratećih diskusija. Temat otvara duži tekst „Ekstremno desni društveni pokreti kao problem za kapital“ Neila Davidsona. Tekst je izvorno objavljen kao osmo poglavlje Davidsonove knjige Nation-States: Cosciousness and Competition iz 2016. godine, a temelji se na nizu ranijih članaka. Prijevod objavljujemo u integralnom obliku, uz ljubaznu suglasnost autora. Rekapitulirajući ukratko neke ranije i klasične konceptualizacije fašizma i ekstremno desnih režima, Davidson kritizira da im se u lijevoj teoriji često previše samorazumljivo pripisuje funkcionalnu ulogu u odnosu na potrebe kapitala. To često ide ruku pod ruku s instrumentalističkim teorijama u kojima ekstremno desni pokreti predstavljaju prije svega – ili čak isključivo – oruđe u rukama vladajućih klasa. Nerijetko, takvim pokretima se onda osporava i autentična društvena baza u nižim, subalternim ili „narodnim“ klasama (u smislu engleskog popular classes). Davidson navodi da to u velikoj mjeri proizlazi iz sklonosti ljevice da društvene pokrete i političku aktivaciju subalternih klasa drži autentičnima samo ako se artikuliraju uz lijeve projekte. Priznati ekstremno desnim društvenim pokretima status autentičnih društvenih pokreta predstavlja teorijski i politički izazov za ljevicu jer komplicira centralnu materijalističku tezu o vezi političke mobilizacije s materijalnim i klasnim interesima. Ako se uvijek već pretpostavlja instrumentalna funkcionalnost ekstremno desnih društvenih pokreta za kapital i status quo, dijelovi subalternih klasa koji su aktivni u ekstremno desnim pokretima djelovali bi de facto protiv vlastitih materijalnih i klasnih interesa. To bi dovodilo u pitanje marksističku tezu o centralnosti materijalnih i klasnih interesa za razumijevanje političke mobilizacije društvenih aktera.
Davidson analizira nekoliko historijskih primjera aktivne participacije dijelova subalternih klasa na strani reakcionarnih organizacija i režima koji opovrgavaju takve shematizme. Umjesto pretpostavke o inherentnoj iracionalnosti mobilizacije subalternih na strani snaga koje objektivno ne korespondiraju s njihovim klasnim i materijalnim interesima ili su im čak direktno oprečne, njegova analiza pokazuje da u određenim historijskim i društvenim okolnostima aktivno svrstavanje uz ekstremno desne ili reakcionarne pokrete i režime za frakcije subalternih klasa može imati određenu racionalnu osnovu (ili je ti akteri barem takvom mogu percipirati).

[...]

Tekst Marija Candeiasa donosi iscrpnu teorijsku analizu konteksta i interpretaciju uzroka uspona AfD-a u Njemačkoj. Candeiasova centralna teza je da su desetljeća neoliberalizma proizvele „poopćenu kulturu nesigurnosti“ kao određujuću životnu realnost za pripadnike subalternih klasa. Fleksibilizacija i prekarizacija, smanjenje opsega socijalnih davanja i percipirano povlačenje države guraju mnoge prema rubu ekonomske i društvene margine ili preko njega, u egzistenciju obilježenu kroničnom neizvjesnošću i poniženjem. Poopćena kultura nesigurnosti ne pogađa samo nekvalificirane ili slabo kvalificirane radnike, nego i mnoge kvalificirane radnike ali i pripadnike srednjih klasa, kojima unatoč rastućem radnom opterećenju prijeti (percipirani ili realni) socijalni pad, ili barem društveni uspon za njih postaje sve manje realna perspektiva. Prijetnja društvenog pada i zaoštrena horizontalna konkurencija za radna mjesta, ekonomske i statusne resurse i smanjena državna izdvajanja za socijalnu infrastrukturu pogoduju tendencijama desolidarizacije i rastu animoziteta prema onima koje se percipira kao „nezaslužne“ ili manje zaslužne konkurente za sve oskudnije resurse, a to su često stranci, manjine, socijalno slabiji i migranti. Zahtjevi manjina poput LGBT zajednice za većom vidljivošću i društvenom ravnopravnošću, percipirani porast političke korektnosti i sve veći značaj feminizma u javnom diskursu u tom kontekstu posebno za muškarce tradicionalnih identiteta mogu poprimiti dimenziju percipiranog napada na njihove identitete, što ekonomskoj i socijalnoj nesigurnosti dodaje i identitetsku. Posljedica je da politički sustav i etablirane stranke u očima mnogih gube na legitimnosti, jer se više ne percipiraju kao zastupnici interesa širokih slojeva ili tihe „radišne“ većine. To stvara percipirani vakuum reprezentacije u koji mogu stupiti desno-populistički i otvoreno ksenofobni i rasistički akteri poput AfD-a.

[...]

Treći tekst u tematu je „EU, nejednak razvoj i nacionalistički backlash“ Liz Fekete. I Fekete vidi vezu između neoliberalizma i uspona radikalne desnice, ali ističe da bi bilo preuranjeno donositi sudove o tome hoće li se snaženje i rekonfiguracija radikalne desnice i nacionalistička radikalizacija dijela desnog mainstreama koja je u mnogim dijelovima Europe prati u konačnici ispostaviti kao stvaran izazov za neoliberalizam, ili će se ipak ispostaviti kao pokušaj „unutarnjeg nadilaženja poteškoća“ i stabilizacije u kontekstu kriznih procesa i političkog i društvenog gubitka legitimacije. Evidentno je međutim da se „nacionalizam i neoliberalizam već kombiniraju na načine koji upućuju na to da će, barem kratkoročno, centar političke kulture u mnogim članicama EU skrenuti u manje liberalnom smjeru“. Fekete pritom naglašava da se o „nacionalizmu, rasizmu i desnici mora […] raspravljati u kontekstu nejednakog razvoja unutar EU te odnosa jezgra-periferija koji se učvrstio unutar eurozone, u kojoj je Njemačka bez sumnje hegemonijska. Rasprava o razlikama i sličnostima između rješenja koja nude nacionalisti, bilo na istoku, sjeveru, jugu, ili zapadu Europe, baca svjetlo na njezin politički smjer, kao i na vrstu državne moći koja se u različitim regijama pomalja.“

U skladu s tim, tekst daje analizu specifičnosti uspona i zaoštravanja nacionalizma u različitim dijelovima EU. Fekete pritom naglašava učinke uspona radikalne desnice na politiku vlada koje često nominalno ne pripadaju spektru ekstremne desnice i analizira na koje socijalne, ekonomske i političke okolnosti i poteškoće ti pomaci udesno u politici različitih zemalja EU odgovaraju.

Za postkomunističke zemlje istoka Europe Fekete kao važan faktor identificira da su neoliberalne tržišne reforme nametnute u ime demokratizacije. Ta identifikacija tranzicijskih ishoda s demokratizacijom omogućilo je autoritarnoj desnici da iskoristi i usmjerava pobunu protiv socijalnih učinaka tranzicije u autoritarne, antidemokratske oblike. U zemljama poput Poljske i Mađarske to je rezultiralo autoritarnim desnim vladama i rehabilitacijom cijelog niza ideologema iz historijske riznice ekstremne desnice. Gubitak uvjerljivosti neoliberalnih obećanja rezultirao je povlačenjem u nacionalizam koji govori jezikom odbacivanja multikulturalizma i imigracije, naglašeno etničke koncepcije nacije i nacionalne države, zaziva disciplinske i kohezivne učinke religije, ali je obojan i socijaldarvinizmom, prezirom i agresijom prema socijalno slabima i antiromskim i antimigrantskim rasizmom.
[…]

 
Tags: Alternative, EU, Istorija, Kultura, Politika, Revizionizam
  • 28.01.2022.
    |
    Rosa Luxemburg Stiftung
    HOUSING POLICIES IN THE SERVICE OF SOCIAL AND SPATIAL (IN)EQUALITY
    Author: Iva Marčetić
    The book deals with distinctive periods of housing policy and mechanisms of their implementation, as well as their impact on the territory of cities in Croatia from the socialist to the present period.
  • 09.12.2021.
    |
    Rosa Luxemburg Stiftung
    DOCUMENTING HUMAN RIGHTS VIOLATION ON THE SERBIAN-CROATIAN BORDER
    Author: Nikola Kovačević
    The guidelines aim to improve documenting of and reporting on harmful border practices and human rights violations committed at the border between Serbia and Croatia.
  • 05.07.2021.
    |
    Rosa Luxemburg Stiftung
    AKTIVISTIČKA ESTETIKA
    Autor: Igor Štiks
    U Aktivističkoj estetici Igor Štiks analizira performanse, predstave, simbole, filmove, tekstove, murale, instalacije, javna okupljanja i akcije vezane uz ideale i borbe nove postjugoslovenske levice.
bilten
luxemburg
baner_rls
Mašina

GOSPODAR JEVREMOVA 47

11000 BEOGRAD, SERBIA

info@rosalux.rs
www.rosalux.rs

  • About us
  • Partner organisations
  • Rosa Luxemburg
  • Contact
  • Project applications
  • Notifications
  • Newsletter