Socijalizam

LESSONS FROM THE RUSSIAN REVOLUTION AND ITS FALLOUT

An Epistemological Approach
«However, we would have to learn from the Russian revolution that etatisation of the party in power is a permanent mortal danger, to be permanently fought against, and that a form of vigorous plebeian democracy at all levels, allowing for changes of leading political cadre is indispensable.»

POUKE IZ RUSKE REVOLUCIJE

Epistemološki pristup
«Međutim, Ruska revolucija trebala bi nas naučiti da etatizacija partije na vlasti predstavlja neprestanu smrtnu opasnost protiv koje se treba neprestano boriti, i da je snažna plebejska demokracija, koja na svim razinama omogućuje promjene rukovodećeg političkog kadra, neophodna.»
19.09.2017
|
Jugoslovenska kinoteka, Kosovska 11, Beograd
|

TEZE O JUGOSLOVENSKOM SAMOUPRAVLJANJU

Predavanje Slobodana Karamanića
Prvi javni događaj projekta «Jugoslovenski socijalizam na filmu» sastoji se od sinematičnog predavanja-performansa umetničkog dua Doplgenger i predavanja Slobodana Karamanića. Karamanić će u svom izlaganju izneti teze o nekim od glavnih principa i istorijskih izvora jugoslovenskog samoupravljanja. Početna pretpostavka je da se samo na bazi tih...
15.09.2017.
|
Jugoslovenska kinoteka, Kosovska 11, Beograd
|

JUGOSLOVENSKI SOCIJALIZAM NA FILMU

Predavanja i projekcije filmova
«Film je za nas najvažnija umetnost» - istakao je 1922. godine Lenjin a to je postala lozinka i za jugoslovensku kinematografiju. Zakonska odredba u prvom članu Osnovnog zakona o filmu iz 1956. godine pocrtava ono što je jugoslovensko samoupravno društvo očekivalo od filma: «Ovim zakonom se određuju odnosi na području proizvodnje, prometa i prikazivanja filmova kao privredne delatnosti, koja ima poseban kulturni i prosvetni značaj.»
06.06.2017
|
Društveni centar "OKTOBAR", Strahinjića Bana 33/21, Beograd
|

JUGONOSTALGIJA

sećanje na prošlost ili kritika današnjice?
Iako je prošlo više od dve decenije od kako formalno ne postoji, socijalistička Jugoslavija ne prestaje da bude tema kojom se bave mnogi – od filmskih autora/ki do sociologa/škinja, muzičara/ki do književnika/ca, od istoričara/ki do novinara/ki. Međutim, različite interpretacije koje su u opticaju neretko idu u dva smera. S jedne strane,...
05.05.2017
|
Kino Kultura, Skopje, Macedonia
|

WHOSE REVOLUTION?

The Institute of Social Sciences and Humanities – Skopje, is announcing a two-day forum on the topic of Whose Revolution? Which will take place at Kino Kultura on the 5th and 6th of May. These dates are also symbolic since they represent the 2nd anniversary of massive anti-government demonstrations in Skopje. The forum will bring together local and...

UVOD U MARXOVU KRITIKU POLITIČKE EKONOMIJE

Sudbinu Marxa u postsocijalističkom periodu karakterizira gotovo potpuni izostanak recepcije. Umjesto kritičke konfrontacije, sveden je na puku teorijsku glasinu.

COMMUNISTS AND COMMUNIST PARTIES: POLICIES, ACTIONS, DEBATES

3rd International Conference »Socialism on the Bench«
While the themes of the last conference reflected the anniversaries of 1945 and 1990, with the beginning and end of state socialism, the third Socialism on the Bench conference will again be echoing historical events. With the theme Communists and Communist Parties: Policies, Actions, Debates, we want to encourage research into communist activity in a broader geographical area than the one covered by socialist Yugoslavia, and during a period lasting longer than the existence of that country.

Narodna pomoć kao indeks zagrebačkog pokreta otpora (1941-45)

Kompleks Narodne pomoći lomi memoarsko/arhivsko gradivo na barem tri načina: (1) kao (elementarna, prilagačka) funkcija pokreta otpora te indeks veza zagrebačkog frontovskog spleta sa širim terenom (ujedno i indeks specifičnog oblika borbe), (2) kao indeks kontinuiteta s praksama i iskustvom iz međuraća te dokaz specifičnog trajanja »zagrebačke linije«, i (3) kao indeks fleksibilnosti, izdržljivosti i operativne mobilnosti zagrebačkog frontovskog spleta [...].

»A MI U OVOM KAVEZU MUKU MUČIMO…«

Narodnooslobodilački pokret u Zagrebu od kraja 1943. do ožujka 1945. godine
Mreže NOP-a su u Zagrebu plele jedan paralelni sustav koji je inicijalno imao namjeru direktno se suprotstaviti državnom sustavu.