Kako se ove godine puni pedeset godina od «beogradskog juna» iliti «lipanjskih gibanja», javnost će biti zasuta raznim prigodnim sadržajima uglavnom komemorativnog karaktera. Smjer dosadašnjih komemoracija označen je, uglavnom, personalizacijom i depolitizacijom studentskog pokreta. Poneki akteri nijekaju ikakvu komunističku usmjerenost, svode idejni okvir pokreta na zahtjeve za demokratizaciju, slobodu štampe i uvođenje višestranačja, dok drugi tvrde da je vrijeme socijalističkog projekta nepovratno prošlo te da se društvo treba baviti budućnošću. Ta budućnost, podrazumijeva se, ideološki je nevina, očišćena je od komunističkog taloga, neupitno prihvaća kapitalizam i liberalnu demokratiju, a naročito slavi privatno vlasništvo kao krunsko dostignuće dugo iščekivane slobode.

Savremene akademske rasprave i istraživanja, s druge strane, naglašavaju ideološki sukob između studenata i vladajućih struktura do te mjere da se stiče utisak kako je studentski pokret u socijalističkoj Jugoslaviji bio zapravo – antisocijalistički.
Ne manje problematično za potpuno razumijevanje tog socijalnog pokreta je i potenciranje emblemske «1968.», u jugoslovenskom slučaju čak i svođenje na jedan mjesec - «lipanjska gibanja» ili «beogradski jun». Studentski pokret koji je 1968. godine zasigurno postigao svoj vrhunac u vidu organiziranosti i masovnosti, najvidljivije u Beogradu tokom blokade univerziteta, svoje ideološke predispozicije vuče iz rasprava koje su pokrenute još 1950-ih godina – odbacivanje teorije odraza u filozofiji, otvaranje kulturnog polja, uvođenje samoupravljanja i liberalizacija društvenih odnosa potaknuli su razvoj koji je Jugoslaviju činio prohodnom za susret Istoka i Zapada.
 
Koristeći 50. godišnjicu studentske pobune kao povod, beogradska kancelarija Rosa-Luxemburg-Stiftung-a kroz javni razgovor sa historičarima i sudionicima želi da doprinese potpunijoj kontekstualizaciji «1968.» kao pokretu koji je uzdrmao politički establišment svoga vremena, a i dan danas uznemirava sve one koji se protive temeljnoj demokratizaciji društvenih odnosa.  
 
Učesnici razgovora su:

Borka Pavićević, učesnica studentskog pokreta u Beogradu;
Svetlana Slapšak, učesnica studentskog pokreta u Beogradu;
Dragomir Olujić Oluja, učesnik studentskog pokreta u Beogradu;
Hrvoje Klasić, historičar iz Zagreba.
 
Moderacija: Krunoslav Stojaković, Rosa-Luxemburg-Stiftung, Beograd.
 
Mjesto i vrijeme: Centar za kulturnu dekontaminaciju, Paviljon Veljković, Birčaninova 21, Beograd  |  Vrijeme: 12:00h – 14:00h