Umjetnost 20. stoljeća obilježena je stalnim napetostima zbog njezinog odnosa s politikom i političkim organiziranjem. Politiku i političko organiziranje je danas prevladao aktivizam, uslijed šireg procesa ›diskreditiranja‹ ljevice kroz 20. stoljeće. Pod pritiskom zahtjeva za direktnim akcijama u ropotarnicu prošlosti bačeno je i političko obrazovanje koje je nekoć bilo konstitutivnim dijelom političkog organiziranja odozdo. Ne može se reći da su umjetničke institucije ikad prepoznavale potrebu za političkim i društvenim obrazovanjem umjetnika, ali zato su umjetnici pristup takvom znanju stjecali sudjelovanjem u političkim pokretima koji su držali do obrazovanja svojih članova. Suvremeni aktivizam u umjetnosti, kao i aktivizam općenito, iscrpljuje se u spontanim pobunama, nerijetko i posve individualiziranim istupima, dominantno u okvirima institucije umjetnosti koja se pritom ni ne dovodi u pitanje. Može se zaključiti kako je nakon 20-stoljetnih rasprava prevladalo shvaćanje umjetnosti kao inherentno a/politične, u svakom slučaju kao područja slobodnog od društvenih podjela. I to nas ne smije čuditi kad sagledamo politički krajolik, a u obzir uzmemo i razvoj u umjetničkom obrazovanju. Ono se klacka između konzervativnog majstorskog i liberalnog postmodernog pristupa, pri čemu je potonji presudan u akademizaciji umjetničkog diskursa. Odsutnost sistemske edukacije na temelju uvida iz političkih i društvenih znanosti začinjena je najnovijim neokonzervativnim tendencijama, najvidljivijima u srednjoškolskom obrazovanju.

Uzimajući u obzir ovakve okolnosti, kao i iskustva rada u umjetničkom polju, kustoski kolektiv BLOK odlučio je pokrenuti program političkog obrazovanja za umjetnike, ali i ostale zainteresirane. Namjera je ponuditi osnovne uvide u sistemsku analizu kapitalizma i u socijalističku alternativu, uz poseban naglasak na ulogu i mjesto umjetnosti u njima.

Politička škola za umjetnike (i sve zainteresirane) strukturirana je oko 10 koncepata/tema, u ritmu tjednih sesija (četvrtkom) uz pozvane izlagače, a trajat će 10 tjedana (od 23. veljače do 27. travnja 2017.).

TEME: umjetnost i društveni pokreti, kapitalizam i država, klasa, feminizam, ideologija, historijski revizionizam, politika pamćenja, liberalizam, socijalizam, komunizam, politika kazališta.

PREDAVAČI: Stipe Ćurković, Ivana Hanaček, Sanja Horvatinčić, Marko Kostanić, Ana Kutleša, Aleksandar Matković, Goran Pavlić, Toni Prug, Milan Radanović, Nikola Vukobratović, Vesna Vuković

UPUTE ZA PRIJAVU

Prijave se šalju na mail: blok@blok.hr (subject: Politicka skola) do 13. veljače 2017.

Škola je namjenjena svim zainteresiranima za dobivanje uvida u osnovne pojmove političke teorije. U tom smislu, nije namijenjena onima koji pohađaju doktorske studije iz društveno-humanističkih znanosti, za koje se pretpostavlja da već barataju ovim pojmovima i konceptima. Prijave doktoranata neće se razmatrati. Prijave trebaju sadržavati sljedeće podatke: ime i prezime, godina rođenja, obrazovanje, ustanova (ako ste zaposleni ili studirate) te kraće motivacijsko pismo (do dvije kartice) u kojemu ćete izložiti koliko ste upoznati s temama i kontekstom, zašto vas škola zanima i što od nje očekujete. Prethodno poznavanje problematike i dosadašnji angažman nisu kriterij selekcije sudionika, već će nam pomoći da nastavu prilagodimo stupnju predznanja. Motivacija i interes bit će ključni u odabiru.

U želji da program učinimo dostupnim i onima koji ne žive u glavnom gradu, uspjeli smo osigurati financijska sredstva za put i troškove smještaja (za tri kandidata). Stoga posebno ohrabrujemo zainteresirane koji žive i rade izvan Zagreba da se jave.