Publikacija «Feminizam — Teorija i praksa» je prva publikacija koju Centar za politike emancipacije objavljuje u okviru edicije «Studije socijalizma». Cilj edicije je da učini dostupnijim teorijske i analitičke tekstove koji mogu pomoći promišljanju socijalističkog društva i daljem razvoju borbe za takvo društvo. Činjenica da je otvaramo feminističkim tekstovima nije slučajna; smatramo da feministička borba mora biti u centru borbe protiv kapitalističkih odnosa i ključni element izgradnje društva koje je zasnovano na potrebama ljudi. Publikaciju čine dva teksta:
Ćincija Aruca (Cinzia Arruzza) — «Funkcionalizam, determinizam, redukcionizam: feminističko shvatanje društvene reprodukcije i njegova kritika»
Protiv ideje društvene reprodukcije, koju su formulisale marksističke feministkinje u okviru teorije koja rodno ugnjetavanje dovodi u neposrednu vezu sa kapitalizmom, iznošene su optužbe za funkcionalizam, ekonomski i biološki determinizam. Ovi napadi zasnivaju se na temeljnom nerazumevanju marksističkih ideja o proizvodnji i reprodukciji, kao i na postvarenom razumevanju kapitalističkog društva. Štaviše, često kritičari marksističko-feminističkih shvatanja društvene reprodukcije nisu bili u stanju da smisle ništa bolje, završavajući u još većim idejnim ćorsokacima, kakve su dvosistemske ili trosistemske teorije. Nasuprot tome, ideja društvene reprodukcije poseduje potencijal da izbegne ove slepe ulice, kao i da kapitalistički način proizvodnje pojmi neredukcionistički: kapital ne postoji isključivo u ravni privrednih kretanja.
Džoana Brener (Johanna Brenner) i Nensi Holmstrom (Nancy Holmstrom) — «Savremene socijalističko-feminističke strategije»
Žene su stupile na svetsku političku scenu učestvujući u izuzetno širokoj lepezi političkih pokreta. Pokrenuti trenutnim ratom kapitalista protiv radničke klase, kao i tekućom borbom oko patrijarhalnih odnosa, ovi pokreti otvaraju važne debate u vezi sa teorijom i praksom socijalističko-feminističkih politika. Za razliku od prošlih vremena, danas su feminističke ideje deo mnogih anti- kapitalističkih pokreta, iako dovođenje tih ideja u centar pažnje još uvek predstavlja mukotrpnu borbu. U ovom eseju razmatramo kako socijalističko-feminističke aktivistkinje i aktivisti oblikuju svoje zahteve i kampanje, kako se organizuju na terenu i grade rukovodstvo radničke klase, žena starosedelaca i seoskih žena, i kako funkcionišu u okviru grupa i pokreta mešovitog roda.
