Dok se političke elite niti ne trude koristiti eufemizme za svoje prakse, uglavnom korumpirane zapadnoeuropskim kapitalom, grasroots pokreti i lijevi politički stavovi na parlamentarnim razinama izrazito su rijetki (u ne-EU zemljama), ili gotovo uopće i ne postoje (u zemljama EU). Razlog tome je «šok doktrina». Stalno smo bombardirani različitim neoliberalnim reformama i istodobno potpuno izloženi sve goroj političkoj kulturi. To nije svojstveno našem društvenom ili povijesnom kontekstu, već je uvezeno s kapitalizmom u kojem se bilo koja socijalistička politika smatra tabu riječju. Čak i prošle godine, tijekom izbora za Europski parlament, u Hrvatskoj, navodno ljeva politička opcija javno je demantirala socijalizam na javnoj televiziji. Recikliranje otpada i druge različite ekološke prakse još uvijek se uvode odozdo prema gore, što znači da roditelji o njima uče od svoje djece, a infrastruktura je izuzetno slaba, unatoč financijskim kaznama koje Hrvatska zbog toga dobiva od Europske unije. Dovoljno tvrdoglavi ljudi ne iseljavaju, dok većina mladih i obrazovanih sve češće emigrira na Zapad. Uzrok tome su u jednakoj mjeri loša politička klima i ekonomski razlozi.
 
To je kontekst u kojem Bilten postoji i sama svrha našeg postojanja. Naš je cilj ponovno povezati balkanske zemlje razdvojene ratovima i desničarskim politikama. Bilten iz sličnih perspektiva kritično piše o našim zemljama, a kako bismo istaknuli da naši politički i ekonomski problemi nisu rezultat balkanske zaostalosti, naše navodne društvene nerazvijenosti i drugih sličnih tropa. Bilten je kritičan prema autorasističkim i autokolonijalnim perspektivama. Umjesto toga problematična pitanja postavljamo u širi društveni, ekonomski i povijesni kontekst. Razlog za ovu i druge publikacije izdane u suradnji s transform! europa jest učiniti tu apstraktnu perspektivu još vidljivijom. U pet godina svog postojanja svakodnevno smo objavljivali i proizveli smo mnogo znanja o brojnim temama i objavili mnoštvo korisnih informacija. Pišemo na bosansko-hrvatsko-srpskom dijalektu upravo zato što su publike naši narodi. Publikacije na engleskom jeziku pokušaj su približavanja zemalja koje ne govore na BHS-u, kako međusobno, tako i Europskoj uniji gdje naši interesi nemaju svoje lijeve predstavnike.